Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine pokazuje da postoje tri promjenjive brzine starenja u ljudskom tijelu, a to su 34, 60 i 78 godina. Istraživači u Centru za istraživanje Alzheimerove bolesti na Sveučilištu Stanford analizirali su podatke o plazmi 4,263 ispitanika u dobi od 18 do 95 godina i nakon određivanja razine oko 3,000 različitih proteina, otkrili su da su razine proteina ostale relativno stabilne općenito, ali da su se očitanja različitih proteina značajno promijenila u tri gore navedene dobi. Istraživači su objasnili da ove promjene u razinama proteina nisu samo karakteristične za ljudsko starenje, već mogu biti uzrok starenja. "Kako se istraživanje nastavlja, očekujemo da ćemo moći mjeriti ljudsko starenje na molekularnoj razini pomoću testova krvi." Profesor Tony Wise-Corey, koji je vodio istraživanje, rekao je: "Što više znamo o dobi, to više možemo intervenirati. U budućnosti je moguće da ćemo točno znati koji načini ishrane i ponašanja doprinose duljem životu, pomažući tako ljudima da izbjegnu razvoj raznih bolesti." Iako je starenje neizbježno, što možemo učiniti da usporimo njegov proces? Pridružite nam se da saznate.

U 34. godini zdravlje se pomiče s vrhunca na nizbrdo

Starenje i bolest u ljudskom tijelu sveukupne su promjene uzrokovane oštećenjem ili smrću stanica. Još 1925. Wilson, poznati američki biolog, rekao je: "Ključno pitanje cjelokupnog života nalazi se u stanicama." Niu Wenyi, profesor Odsjeka za socijalnu medicinu i zdravstveno obrazovanje na Pekinškom sveučilištu za javno zdravstvo, rekao je da iako su mladi ljudi u fazi mladolikosti, relativne zrelosti i stabilnosti tijela i uma, broj stanica u tijelu i voda u stanicama počeli su se kontinuirano smanjivati, što je prva prekretnica starenja organizma. Liu Dequan, bivši ravnatelj Odjela za tradicionalnu kinesku medicinu Pekinške gerijatrijske bolnice, spomenuo je da je većina ljudi u dobi od oko 34 godine u stanju velikih obiteljskih opterećenja, visokog radnog pritiska i kompliciranih međuljudskih odnosa, što uvelike utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, te da su ovi vanjski čimbenici uzročno povezani s naglom promjenom očitanja proteina u tijelu o kojoj govori studija.

Stručnjaci vjeruju da bi se ljudi u 30-ima trebali usredotočiti na zdravlje živčanog sustava i stanja mišićno-koštanog sustava. nakon 30. godine života usporava se cirkulacija krvi u mozgu, smanjuje se protok krvi, a broj živčanih stanica u mozgu postupno se smanjuje, što utječe na pamćenje, koordinaciju i funkcije mozga. Ljudska mišićna masa doseže vrhunac u dobi od 25 do 30 godina, a zatim se s godinama postupno smanjuje, što opet utječe na brzinu metabolizma u tijelu, a oko 35 godine počinje gubitak koštane mase. Nakon 30 godina, stijenke i zalisci srčane klijetke postupno će zadebljati, a srčani provodni sustav počinje stariti. U isto vrijeme, kapacitet pluća također počinje polako opadati. Yang Ping, glavni tajnik Ogranka za gerijatrijsku psihologiju Kineskog društva za gerontologiju i gerijatriju, rekao je novinaru da su ljudi u dobi od oko 34 godine skloni tjeskobi, depresiji i drugim psihološkim problemima zbog povećanja pritiska i odgovornosti.

Liu Dequan je podsjetio da se s promjenom životnog stila i prehrambenih navika ljudi neke kronične bolesti u starijoj dobi, poput hipertenzije, dijabetesa, ateroskleroze i dr., sve više javljaju kod mladih i sredovječnih osoba, a istovremeno dugotrajno stanje umora također povećava rizik od sindroma kroničnog umora i pretilosti kod njih.

U 60. godini života sve su funkcije u starosti.

Oko 60. godine života ljudi su na kraju menopauze, pred mirovinom, promjenom načina života, ovi čimbenici zajedno dovode do ubrzanog starenja.

Liu Dequan je rekao da bi se ova dobna skupina trebala usredotočiti na krvožilni, probavni i imunološki sustav. 60 godina, minutni volumen srca po otkucaju (odnosi se na otkucaj srca, izbacivanje krvi s jedne strane ventrikula) u usporedbi s dobi od 20 godina 30% do 40% smanjenje srčanog provodnog sustava nastavlja se starenjem, lako dovodi do nedovoljne opskrbe tijela krvlju i kompenzacijskih poremećaja i drugih problema. Što se tiče probave, oko 60. godine postupno opada funkcija usne šupljine, jednjaka, probavnog sustava, gušterača zbog infiltracije lipida i atrofije žljezdanih stanica, što rezultira smanjenjem izlučivanja i aktivnosti probavnih enzima kao što su tripsin, lipaza i dr., opada probavna funkcija, a time se povećava rizik od gastrointestinalnih poremećaja. Starenje endokrinog sustava uglavnom se odražava na razine različitih hormona i osjetljivost ciljnih organa na njih. Desetogodišnja studija objavljena u časopisu "Aging" pokazuje da se s godinama ukupan broj T-limfocita u tijelu i dalje smanjuje, a imunološki sustav opada, što ga čini podložnijim bakterijskim i virusnim napadima.

Psihološki, zbog postupnog pada tjelesne funkcije i promjene socijalne funkcije uzrokovane odlaskom u mirovinu, osobe u dobi od oko 60 godina sklone su psihičkom jazu, što će također ubrzati starenje. Yang Ping je također napomenuo da više od polovice ljudi starijih od 60 godina ima brige i nesigurnosti za vlastito zdravlje, što pogoršava njihov psihički teret i vjerojatnije će dovesti do emocionalne nestabilnosti, anksioznosti, depresije i drugih psihičkih problema.

78 godina, brzo starenje sustava, organa

Oko 78. godine sve ljudske funkcije ulaze u fazu ubrzanog starenja, s očiglednim promjenama u raznim sustavima poput živčanog, mokraćnog, dišnog i krvožilnog, te kognitivnog i psihološkog.

U živčanom sustavu kod starijih osoba opada broj moždanih stanica i sinaptičkih veza, smanjuje se moždana prokrvljenost, što dovodi do gubitka pamćenja, lakog zamaranja i usporenog reagiranja na vanjski svijet. U mokraćnom sustavu, bubrežna arterioskleroza i smanjeni bubrežni protok krvi mogu dovesti do smanjene bubrežne funkcije. Starije muškarce često prati hiperplazija prostate, s učestalim mokrenjem, hitnim mokrenjem i osjećajem nepotpunog mokrenja; starije žene imaju tendenciju urinarne inkontinencije zbog opuštanja sfinktera dna zdjelice. Što se dišnog sustava tiče, starije osobe će imati problema poput smanjene snage dišnih mišića i ovapnjenja dušnika, što rezultira povećanim otporom dišnih putova i smanjenom ventilacijom pluća i ventilacijom pluća. Sa slabljenjem pokreta cilija, postupno opada i sposobnost starijih osoba da izbace sputum. Što se tiče krvožilnog sustava, zadebljanje stijenke ventrikula i otvrdnuće perifernih arterija kod ljudi u dobi od oko 78 godina vjerojatnije će uzrokovati ishemiju u organima.

Funkcija mozga opada, a kognitivno pogoršanje vrlo je izraženo kod starijih osoba u ovoj fazi. Studija predstavljena 2018. na godišnjem sastanku Populacijskog društva Amerike pokazala je da starenje mozga rezultira razdobljem od oko četiri godine djelomičnog kognitivnog oštećenja od dobi od 73 godine nadalje, nakon čega slijedi godina i pol do dvije godine mogućnosti Alzheimerove bolesti ili sličnog. poremećaji kognitivnih oštećenja. Na psihološkoj razini, starije osobe često pokazuju poremećaje osobnosti kao što su usmjerenost na sebe, konzervativizam, sumnjičavost, nestrpljivost, nisko samopoštovanje i psihološke probleme kao što je sindrom praznog gnijezda.

Najbolji način borbe protiv starenja: vježbanje!

Nova studija objavljena u časopisu Aging Cell pokazuje da je redovita tjelovježba najbolja opcija u borbi protiv starenja.

U ovoj je studiji istraživački tim procijenio 84 muška i 41 žensku biciklistu, u dobi od 55 do 79 godina. Kako su definirani kao biciklisti? Muškarci su mogli voziti 100 kilometara za 6.5 ​​sati, a žene 60 kilometara za 5.5 sati.

Utvrđeno je da u usporedbi s onima koji nisu redovito vježbali, ovi biciklisti nisu izgubili mišićnu masu ili snagu sa starenjem, nisu povećali tjelesnu masnoću ili razinu kolesterola i imali su imunološki sustav jednako jak kao kod mlađih ljudi.

I ne samo to, već su muškarci biciklisti imali više razine testosterona.

Istraživači su zaključili da rijetko vježbanje ima značajan doprinos starenju imunološkog sustava kako starimo.

Američki nacionalni institut za starenje kategorizira vježbe u četiri osnovne vrste: izdržljivost, snaga, ravnoteža i fleksibilnost. Preporučuju da se ne ograničavate na jednu vrstu vježbi, a njihovo miješanje ne samo da povećava zabavu, već i smanjuje ozljede.

Vježbe izdržljivosti, poznate i kao aerobne vježbe, pospješuju disanje i rad srca, što je dobro za zdravlje srca, pluća i cirkulacije. Povećana izdržljivost može olakšati svakodnevne aktivnosti. Na primjer, hodanje ili trčanje, ples, itd.

Vježbe snage, koje se nazivaju i trening otpora, grade mišiće i čine vas jačima. Na primjer, dizanje utega, korištenje otpornih traka i korištenje vlastite težine (povlačenja).

Vježbe ravnoteže sprječavaju padove, a neki treninzi snage donjeg dijela tijela poboljšavaju ravnotežu. Na primjer, stajanje na jednoj nozi, hodanje na prstima, Tai Chi itd.

Vježbe fleksibilnosti istežu vaše mišiće, pogoduju gipkijem i okretnijem tijelu i omogućuju vam slobodnije kretanje u svakodnevnim aktivnostima. Na primjer, istezanje listova, joga itd.